Hoćemo li imati imunitet protiv koronavirusa?

Sadržaj:

Hoćemo li imati imunitet protiv koronavirusa?
Hoćemo li imati imunitet protiv koronavirusa?
Anonim

Postoje mnogi znakovi da steknemo imunitet nakon što smo oboljeli od covid-19. No, stručnjaci nisu sasvim sigurni u to. Stoga zdravstveni odjel savjetuje da se pridržavaju sigurnosnih mjera čak i za one koji su već ozdravili.

Čitajući ono što znamo o drugim virusima, trebali bismo razviti imunitet protiv novog koronavirusa SARS-CoV-2, kažu stručnjaci.

"Da, zasad možemo samo reći da na to računamo", kaže Anne Spurkland, imunolog i profesor anatomije na Univerzitetu u Oslu. - Još nemamo dovoljno informacija da kažemo nešto konkretnije. Ali vidim da postoje sumnje u vezi s tim”.

Studija u Šangaju, o kojoj je, na primjer, pisao VG, pokazala je da trećina svih testiranih ima nizak nivo antitijela nakon bolesti. U nekim slučajevima uopće nije bilo moguće otkriti antitijela u krvi.

Takođe u aprilu, južnokorejsko ministarstvo zdravlja objavilo je pozitivan test na koronavirus kod 163 osobe koje su ranije imale COVID-19 i proglašene su oporavljene.

Pridržavajte se istih sigurnosnih pravila

Budući da još uvijek postoji izvjesna neizvjesnost, zdravstveno odjeljenje želi da oni koji su već bili bolesni od covid-19 i ozdravili slijede sve preporuke kako bi se ionako spriječilo širenje infekcije.

“Brojna istraživanja pokazuju da mnogi ljudi nemaju antitijela u krvi nakon bolesti. Stoga do sada ne postoji način izdavanja dokaza da su već bili bolesni i da su sada imuni na covid-19."

Ovo kaže Svein Høegh Henrichsen, liječnik i specijalist za zaštitu od infekcija, u ime Uprave za zdravstvo.

“Moramo uzeti u obzir mogućnost da se osoba može razboljeti nekoliko puta, dok nastavlja prenositi virus na druge. Stoga, čak i ako se osoba oporavila od COVID-19, trebala bi slijediti ista sigurnosna pravila kao i svi drugi."

To znači da se držite dva metra dalje od drugih ljudi i da se ne sastajete u grupama od više od pet ljudi. Ovo se ne odnosi na one s kojima živite u istoj kući.

Može trajati cijeli život ili samo kratko

Možemo li računati na imunitet nakon što smo oboljeli od covid-19? O ovom pitanju razgovarali smo sa četiri stručnjaka.

Tone Fredsvik Gregers, imunolog i profesor na Univerzitetu u Oslu, kaže da imunitet općenito može trajati cijeli život ili samo kratak period. Zavisi kojim ste mikroorganizmom zaraženi.

Ako ste imali ospice ili rubeolu, imat ćete doživotni imunitet. No, imunitet na hripavac ne traje dugo.

"Postoje dva načina da saznate imate li ili ste imali koronavirus", kaže Gregers, koji je, između ostalog, napisao knjigu pod nazivom Alt du må vite om vaksiner (Alt du må vite om vaksiner).

Da biste saznali jeste li sada zaraženi, morate potražiti u krvi genetski materijal virusa. Može se uraditi test na antitijela kako bi se utvrdilo jeste li već bili bolesni. Oni signaliziraju da je imunološki sistem reagirao na infekciju.

Sprječava ulazak virusa u ćeliju

Na površini molekule koronavirusa nalazi se trnje koje koristi za ulazak u ćelije. Veže se na receptor koji se naziva ACE2.

Virus mora ući u ćeliju kako bi započeo proces reprodukcije, objašnjava Tor Brynjar Stuge, istraživač i profesor imunologije na norveškom Arktičkom univerzitetu.

"Antitijela prekrivaju bodlje virusa, koje se zbog toga fizički ne mogu spojiti s molekulima na površini stanice", objašnjava on.

Imunitet pokušava stvoriti antitijela dok se bori protiv infekcije koronavirusom.

“Proizvode se različita antitijela koja ne djeluju samo protiv širenja virusa. No, oni koji ga sprječavaju da uđe u kavez zaista nas štite”, kaže Stuge.

Prva antitijela nestaju nakon nekoliko sedmica

Gripu možete uvijek iznova dobijati jer se virus gripe vrlo brzo mijenja. I u ovom slučaju antitijela koja tijelo prikupi više ne djeluju.

Osim toga, možete se ponovo zaraziti virusom ako ga je imunološki sistem "zaboravio".

„Antitela su sama po sebi samo proteini koji cirkulišu u krvožilnom sistemu. Nakon nekoliko tjedana mogu se degradirati”, kaže Tune Fredswick Gregers.

Zbog toga je potrebno formiranje takozvanih memorijskih ćelija. Zahvaljujući njima, antitijela se mogu nastaviti proizvoditi tijekom cijelog života, pružajući dugoročnu zaštitu.

„Memorijske ćelije mogu trajati kratko ili dugo“, kaže Gregers.

Ovisno o tome koliko će vaš imunitet biti dug. Ako vam opet prijete, to će stimulirati memorijske stanice i počet će se stvarati nova antitijela.

“Ali ako dugo ne dođete u kontakt s virusom, memorijske ćelije postupno postaju sve manje, kao i stanice odgovorne za proizvodnju određenih antitijela. U svakom slučaju, količina antitijela u krvi se stalno smanjuje."

Vjerojatno postoje memorijske ćelije nakon covid-19

Ako iz nekog razloga memorijske ćelije nisu nastale, imunitet će trajati samo nekoliko tjedana, zaključuje Gregers.

"U ovom slučaju, oslanjat će se samo na ona antitijela koja su nastala tokom prvog imunološkog odgovora."

Može li to biti slučaj s koronavirusom? Gregers smatra da je to malo vjerovatno. Ona ne poznaje niti jedan virus, reakcijom na koju se memorijske ćelije ne bi proizvele.

"Siguran sam da se ove ćelije proizvode, ali još uvijek nije jasno koliko dugo žive."

Drugi koronavirusi mogu dati trag

Osim SARS-a, MERS-a i SARS-Cov-2, postoje još najmanje četiri koronavirusa. Oni su odgovorni za 20% svih prehlada i rijetko uzrokuju ozbiljne bolesti.

Nije mnogo istraživanja fokusirano na imunitet protiv koronavirusa koji uzrokuju prehladu, kaže Anne-Marte Bakken Kran, glavna ljekarka u Institutu za javno zdravstvo.

“Sudeći prema načinu na koji se ponašaju u različitim regijama, čini se da stanovništvo ima neku vrstu kolektivnog imuniteta na njih, u suprotnom bismo ih sretali mnogo češće. Ali ovaj imunitet je vjerojatno prilično kratkotrajan, iako su nađena antitijela na njih”, kaže Kran.

Čini se da osoba ne razvija doživotni imunitet na ove bezopasne viruse, iako se oni ne mijenjaju toliko kao virus gripe.

U studiji iz 1990. godine petnaest dobrovoljaca zaraženo je koronavirusom. Godinu dana kasnije, četrnaest njih je ponovo dobilo isti virus. Neki su se ponovno razboljeli, ali s vrlo blagim simptomima.

“Nakon što se razbolite od respiratornog virusa, ostajete relativno zaštićeni samo neko vrijeme. Govorim o godini ili dvije. To je ono što znamo o sezonskim koronavirusima”, rekla je Ann Falsey, profesorica zaraznih bolesti na Medicinskom centru Univerziteta u Rochesteru, na američkoj radio stanici KCUR-FM.

Antitijela na SARS i MERS

Studija objavljena na web stranici Medrxiv.org, koja je proučavala liječnike koji su se oporavili od SARS -a, pokazuje da se, iako se nivo antitijela u njihovoj krvi smanjio u prvih nekoliko godina, ipak mogla otkriti čak i nakon 12 godina.

U drugoj studiji, objavljenoj u Emerging Infectoral Diseases, antitijela u krvi osoba sa bliskoistočnim respiratornim sindromom otkrivena su tri godine nakon oporavka. Međutim, znanstvenici ne znaju ima li ih dovoljno da spriječe ponovnu infekciju.

"Želim vjerovati i nadam se da će imunitet na SARS-CoV-2 trajati barem nekoliko godina ako osoba nije izložena prevelikom virusnom opterećenju", kaže Gregers.- U narednim godinama sve će više ljudi stjecati imunitet. Ako virus ne nestane potpuno, a mi smo mu s vremena na vrijeme izloženi, imunitet će, naravno, ojačati i trajati duže, jer će se memorijske ćelije stalno aktivirati. Tako ćemo u određenoj mjeri postići imunitet stada među stanovništvom, ali to će potrajati."

Ne samo antitela

Spurkland je pročitao studiju iz Šangaja u kojoj se kaže da trećina ispitanika ima vrlo malo ili nimalo antitijela protiv koronavirusa u krvi. Znači li to da nemaju imunitet na to? I je li sigurno da ako postoje antitijela, da je osoba imuna na virus?

"Općenito se spominju antitijela koja govore nešto o imunitetu", kaže profesor.

Ako imate antitijela na virus, onda imate i imunitet na njega.

„Ovo je optimalan cilj koji možemo postaviti, želeći testirati veliki broj ljudi i bez ulaganja previše truda u to. Zatim moramo pretpostaviti da je s antitijelima tijelo zaštićeno od ponovne infekcije. Ali nije isključeno da će se simptomi ponovno pojaviti. Međutim, ako se ovaj virus ponaša na isti način kao i drugi, barem drugi put nećete dobiti ozbiljnu bolest."

Antitela nisu jedino važno.

"U krvi mogu biti bijela krvna zrnca, leukociti, koji su odigrali veliku ulogu u oporavku i koje ne možemo mjeriti."

Anne-Martha Bakken Crane iz Instituta za javno zdravstvo kaže isto.

“Nema sigurnosti da samo antitijela koja sada mjerimo pružaju zaštitu. Osim njih, postoji i stanični imunitet, koji se u takvim analizama ne uzima u obzir."

"Jedino što sa sigurnošću može utvrditi je li osoba imuna ili nije je da li se ponovno razboli", kaže Spurkland. "Mislim da morate ostati mirni i čekati." Podsjeća da je bolest poznata tek četiri mjeseca.

Čini se da se virus zadržava u tijelu duže nego inače

Postoje slučajevi kada se pokazalo da je test na koronavirus pozitivan nakon što je osoba proglašena zdravom. Ali to ne znači da se zaista zarazio drugi put, objašnjava Spurkland.

"Čini mi se da je činjenica da se ova bolest razvijala mnogo sedmica duže nego što smo očekivali", kaže ona.

Iako se obično oporavite od gripe za tjedan ili dvije, čini se da je covid-19 mnogo duža bolest. Možda ćete se osjećati bolje i tada će se stanje opet pogoršati.

“Obično, ako se osoba zarazi virusom, tada se u prvoj sedmici imunološki sistem samo prilagođava. Moram biti bolestan s temperaturom i slično. U drugoj sedmici, antitijela i bijela krvna zrnca ulaze u igru, i postupno se poboljšavate. Ali ako se neko koga poznajete razboli od koronavirusa, najvjerojatnije će proći dosta vremena dok se ne oporavi."

Spurkland vjeruje da ako je neko nakon oporavka imao pozitivan test na koronavirus nakon prethodnog negativnog, onda je to više problem sistema testiranja, a ne imuniteta, kako bi se moglo činiti.

"Ovo vjerovatno znači da je zaista potrebno puno vremena da se riješite virusa i steknete imunitet, a to je malo druga priča."

Anne-Marthe Bakken Kran također vjeruje da je to vjerojatnije s imunološkog stajališta.

"To se često dešava. Znamo da neki ljudi imaju male količine virusa u krvi, ali nisu nužno zarazni. Ovaj pokazatelj može biti samo na granici minimalne vrijednosti koju analiza pokazuje. I ovo može trajati prilično dugo."

Manja vjerovatnoća stjecanja imuniteta ako je bolest blaga?

Mnogi ljudi postavljaju pitanje: "Što ako je bolest blaga i gotovo bez simptoma, a ne možete steći imunitet?" Na primjer, epidemiolog i stručnjak za zarazne bolesti Marc Lipsitch piše o ovome u New York Timesu.

Tune Fredswick Gregers također vjeruje da će to biti vrlo važno proučiti u budućnosti.

Anne Spurkland kaže da općenito ne bi trebalo postojati veza između intenziteta simptoma tijekom virusne infekcije i stvaranja imuniteta.

„U teoriji, ovdje nema direktne veze. Savršeno je moguće razviti dovoljno antitijela uz pomoć vakcine. I u ovom slučaju simptomi su vrlo blagi, ako ih ima."

“Simptomi su rezultat vašeg imunološkog sistema koji naporno radi kako bi vas izliječio. Pokazuju koliko posla mora obaviti, ali pokazuju dobar imunitet u budućnosti”, kaže Spurkland.

Hoće li virus ostati u tijelu?

Postoje primjeri virusa kojih se ne možemo u potpunosti riješiti. Na primjer, virusi herpesa ostaju u nositelju doživotno, a simptomi se mogu pojaviti povremeno kada oslabi imunitet.

Hepatitis B je primjer virusa koji može rezultirati raznim bolestima, neki su asimptomatski, dok drugi uzrokuju jaku upalu jetre. Neki ljudi postaju njegovi hronični nosioci.

“U slučaju ovog virusa, bolest se može odvijati na potpuno različite načine. Možda je isto i s koronavirusom. Ali općenito, po mom mišljenju, ne izgleda tako”, kaže Spurkland.

Neki nagađaju da će se virus u narednim godinama širiti u valovima, jer očito imunitet na njega traje samo kratko.

“Sada mi to ne smeta mnogo. Mislim da će to biti pomalo poput gripe. I dalje ćemo imati neki imunitet dok sve počne iznova, neće imati vremena potpuno nestati. Naravno, već nije tako dobro kao na početku, ali svejedno, tijek bolesti neće biti tako težak."

Kada će biti dostupan test na antitijela?

Mnoge zemlje sada pokušavaju organizirati masovno testiranje antitijela među populacijom. Tako možemo saznati više o tome kako se bolest zapravo širila, kao i dobiti više informacija o imunitetu.

Anne-Marthe Bakken Kran ranije je rekla da je Institut za javno zdravstvo naručio slične testove i da ih sada ocjenjuje.

"I Institut za javno zdravlje i druge mikrobiološke laboratorije koje trenutno rade testiraju i provjeravaju ove testove na antitijela."

Problem je u tome što cijeli svijet želi to dobiti upravo sada, kaže ona. "Stoga mogu postojati poteškoće s brzinom i redovitošću isporuka."

“Najuzbudljivija inicijativa dolazi iz Univerzitetske bolnice u Oslu. Njeno imunološko odjeljenje razvilo je sistem za otkrivanje antitijela zasnovan na nešto drugačijim principima od ostalih. Ovo je vrlo obećavajući projekt."

Kran očekuje da će se antitela uzeti u Norveškoj za nekoliko sedmica.

Imunitet na noroviruse je kratkotrajan

Crane također vjeruje da, na temelju onoga što znanstvenici znaju o drugim virusima i imunologiji, najvjerojatnije postoji razlog za vjerovanje da mi razvijamo imunitet nakon što smo zaraženi koronavirusom.

Forskning: Postoje li virusi nakon infekcije s kojima u bliskoj budućnosti nema imuniteta?

Anne-Marthe Bakken Crane: Norovirus je poznat po tome što je vrlo kratkotrajan.

Norovirus uzrokuje crijevnu gripu.

Ako niste dovoljno sretni da se razbolite u ranoj fazi izbijanja Norovirusa, možda ćete čak imati vremena da se ponovno razbolite prije nego što nestane.

Međutim, glavni razlog nije čak ni to što je imunitet vrlo kratak, već što virus stalno malo mutira, kaže Kran.

"Vjerovatno, u roku od nekoliko mjeseci nakon bolesti, nećete imati imunitet čak ni protiv potpuno istog virusa koji ste imali."

Za razliku od virusa gripe, koronavirus "ispravlja" neke greške pri kopiranju, što znači da se ne mijenja tako brzo, iako se neke mutacije ipak događaju. Zasad virus izgleda prilično stabilno, prema članku na američkoj web stranici NPR.

Može li se osoba razboljeti od virusa i uopće ne razviti imunitet?

Pa može li se osoba razboljeti i oporaviti bez ikakvog razvoja imuniteta?

"Ne, bilo je vrlo neobično", odgovara Anne Spurkland.

Isto kaže istraživač i profesor imunologije Thor Brunyard Stuge.

“Zvuči vrlo čudno. Potreban vam je samo dobar imunološki odgovor da biste se oporavili od virusne infekcije."

Nije čuo ni za jedan virus protiv kojeg imunološki sistem čovjeka uopće ne može uzvratiti. No, postoje primjeri takvih bakterijskih infekcija.

“Ako je osoba imala tetanus, tada u pravilu nema zaštitnih antitijela u krvi. Toksini se oslobađaju toliko malo da imunološki sistem ne daje siguran odgovor."

Ali ne misli da bi ovako nešto moglo biti slučaj s koronavirusom.

"Po mom mišljenju, ako je imunološki odgovor loš, to najvjerovatnije znači da se osoba nije riješila virusa."

Tune Fredswick Gregers sažima to navodeći da je "gotovo sigurna, ili čak potpuno sigurna" da se razvija imunitet na koronavirus.

"Ako ste bili bolesni sa covidom-19, očigledno imate imunitet na njega, iako još nije jasno koliko dugo."

Preporučuje se: