Fosilni organizmi koji su živjeli prije 3,4 milijarde godina hranili su se metanom

Fosilni organizmi koji su živjeli prije 3,4 milijarde godina hranili su se metanom
Fosilni organizmi koji su živjeli prije 3,4 milijarde godina hranili su se metanom
Anonim

Međunarodni tim istraživača predvođen naučnicima sa Univerziteta u Bologni u Italiji otkrio je fosilizirane ostatke mikroorganizama koji su se hranili metanom. Ovi mikroorganizmi bez jezgre (arheje) nastanjivali su hidrotermalne sisteme pod morskim dnom prije više od 3,4 milijarde godina.

Mikrofosili koje su pronašli naučnici najstariji su dokaz postojanja ovog oblika života. Ovo otkriće također proširuje razumijevanje uslova pogodnih za nastanak života ne samo na Zemlji, već i na drugim planetama: na primjer, na Marsu.

Detalji nove studije objavljeni su u prestižnom naučnom časopisu Science Advances.

Opisani primjerci pronađeni su u dva tanka sloja stijene prikupljena s planina Mahondjwa u Južnoj Africi. Najstarije dobro očuvane sedimentne stijene naše planete nalaze se u ovoj regiji.

Image
Image

Mikroskopska slika vlaknastog fosila.

Fotografija: B. Cavalazzi / Università di Bologna.

Vanjska ljuska pronađenih fosila bogata je ugljikom i mogu biti ostaci stanične stjenke (membrane). U isto vrijeme, unutar nitastih fosila, prema naučnicima, postoji kondenzirana unutarstanična tvar (citoplazma).

"Pronašli smo izuzetno dobro očuvane fosilizirane mikroorganizme. Čini se da su nastanili zidove šupljina stvorenih toplom vodom iz hidrotermalnih sistema koji se nalaze nekoliko metara ispod morskog dna. Jednostanični ekosustavi. I ovo je najstariji primjer koji je pronađen do sada", rekao je olovo autorka profesorica Barbara Cavalazzi sa Univerziteta u Bologni.

Interakcija hladnije morske vode s toplijim hidrotermalnim strujama mogla bi stvoriti bogatu kemijsku podlogu koja bi mogla dovesti do velikog broja mikrobnih staništa.

Kemijska analiza nitastih fosila pokazala je da oni sadrže većinu elemenata neophodnih za život. Koncentracija nikla u ovim organskim spojevima postala je dodatni dokaz da se u njima odvijao primitivni metabolizam.

Oni takođe odgovaraju nivoima nikla koji se nalaze u modernim arhejama.

"Iako znamo da fosili arheja postoje, imali smo vrlo malo primjera takvih fosila. Naš nalaz po prvi put može proširiti fosilne zapise Arheje na vrijeme kada je život na Zemlji tek počinjao", dodao je profesor Cavalazzi.

Autori rada primjećuju da njihova studija može imati implikacije i na astrobiologiju. Ako se takvo okruženje pronađe na planetima poput Marsa, to bi moglo ukazivati na moguće prisustvo života na njima.

Preporučuje se: