Naučnici su po prvi put proučavali kako šumski požari utječu na ekologiju gradova i došli su do zaključka da zagađenje zraka koje stvaraju oduzima živote 33,5 hiljada ljudi svake godine. Značajan dio ovih smrti događa se u Japanu, Meksiku, Kini, Južnoj Africi, Tajlandu i Sjedinjenim Državama. Rezultati istraživanja objavljeni su u naučnom časopisu Lancet Planetary Health.
Danas se smatra da je jedna od najopasnijih posljedica globalnog zagrijavanja to što su se posljednjih godina učestalost i razmjeri šumskih požara primjetno povećali u Sjedinjenim Državama, Australiji, brojnim zemljama Latinske Amerike, kao i u ruskom Sibiru i neke regije u južnoj Kanadi. Ovi požari ne samo da nanose ogromnu ekološku i ekonomsku štetu, već i izravno nanose štetu ljudskom zdravlju.
Grupa ekologa i liječnika pod vodstvom profesora Guo Yuminga sa Sveučilišta Monash (Australija) provela je prvu opsežnu procjenu kako čestice pepela, čađ, kao i različiti aerosoli i opasne tvari prisutne u dimu šumskih požara utječu na dobrobit svih čovečanstvo u celini.
Posljedice požara
Kako bi došli do sličnih procjena, istraživači su pratili kako su požari utjecali na kvalitetu zraka u 745 najvećih svjetskih gradova između početka 2000. i kraja 2016. godine. Naučnici su uporedili ove podatke sa promjenom mortaliteta u ovim gradskim područjima, što im je pomoglo da procijene uticaj šumskih požara na ukupnu smrtnost, kao i na učestalost opasnih bolesti pluća i kardiovaskularnog sistema.
Kako se ispostavilo, šumski požari čine prilično veliki udio u ukupnom broju godišnjih smrtnih slučajeva, oko 0,8%, što je otprilike 33,5 tisuća slučajeva prerane smrti ljudi. Najveći broj njih je u Japanu, gdje emisije iz šumskih požara godišnje odnesu oko sedam hiljada života. Naučnici sugerišu da je to posljedica velike gustoće naseljenosti i blizine zemlje velikim žarištima šumskih požara.
Zemlje koje su u posljednje dvije decenije najgore pogođene emisijama požara uključuju i Sjedinjene Države, Kinu, Tajland, Južnu Afriku i Meksiko. Prema trenutnim procjenama naučnika, oko 3-5 hiljada njihovih stanovnika godišnje umire zbog bolesti pluća i kardiovaskularnog sistema, koje je izazvao pepeo i aerosoli prirodnog porijekla.
Guo Yuming i njegove kolege nadaju se da će relevantna tijela UN -a i vlade pojedinih zemalja svijeta uzeti u obzir njihove proračune i početi aktivno suzbijati šumske požare i različite klimatske i antropogene faktore koji su pridonijeli njihovom povećanju u posljednjih nekoliko desetljeća.