Antarktik je za dlaku izbjegao sudar sa ogromnim ledenim brijegom

Antarktik je za dlaku izbjegao sudar sa ogromnim ledenim brijegom
Antarktik je za dlaku izbjegao sudar sa ogromnim ledenim brijegom
Anonim

S porastom temperatura i značajnim klimatskim promjenama predviđenim za Antarktik u narednim godinama, ledeni kontinent će imati koristi od predaha. Sada ga je dobio jer se upravo umalo sudario s ogromnim ledenim brijegom dvostruko većim od Chicaga.

U pitanju je ledeni brijeg A-74. Prvobitno vezan za Antarktik, izbio je u otvorene vode još u februaru, kao rezultat velike pukotine koja je u samo nekoliko mjeseci probila ledenu policu Brunt.

Zatim se, u posljednjih šest mjeseci, A-74 zadržao blizu prvobitnog položaja, uglavnom zbog prevladavajućih oceanskih struja u tom području; ali početkom avgusta jak istočni vjetar uzrokovao je da se ledeni brijeg pomakne prema jugu i uvrne, mijenjajući svoj kurs.

Usput je udario o ivicu ledene police Brunt, gdje je rođen, u onom što je Evropska svemirska agencija (ESA) nazvala "manji sudar".

Da je jak, od Brunta bi se mogao odlomiti još jedan divovski komad.

"Nosni komad ledene police, čak i veći od A-74, ostaje povezan s ledenom policom Brunt, ali jedva", kaže geofizičar ESA-e Mark Drinkwater.

"Ako bi ledeni brijeg udario u ovaj komad s većom silom, mogao bi ubrzati uništavanje preostalog ledenog mosta, što bi dovelo do njegovog razdvajanja. Nastavit ćemo redovito pratiti situaciju sa satelitskim snimkama Sentinela."

Ove satelitske snimke ključne su za razumijevanje onoga što se događa s Antarktikom u najvećoj mjeri: integrirani radarski instrumenti mogu snimiti najudaljenija područja danju i noću, ljeti i zimi, u svim vremenskim uvjetima.

A-74, s površinom od 1.270 četvornih kilometara (490 četvornih milja), jedan je od najvećih ledenih brijegova koji slobodno plutaju na svijetu (najveći je ledeni brijeg A-76, koji se spustio ranije ove godine i pokriva površine 4.320 kvadratnih kilometara).

Da se A-74 ipak zabio u ledenu policu Brent, tada bi, prema ESA-i, mogao nastati novi ledeni brijeg od oko 1.700 četvornih kilometara.

To je zbog prisutnosti drugih pukotina koje su zapadni rub ledene police Brunt dovele u opasan položaj - Ponor 1, koji ide s juga, i pukotinu za Noć vještica na sjeveru, koja ide od zapada prema istoku.

Image
Image

U međuvremenu, pomaci u istraživanju leda proganjaju istraživače: 2017. istraživačka stanica Halley VI pomaknuta je 20 kilometara (12,4 milja) kako bi bila sigurnija od klizanja ledene police za koju su naučnici znali da se može dogoditi.

Halley Station sastoji se od osam međusobno povezanih mahuna postavljenih na skije, što olakšava premještanje mahuna u slučaju nestabilnog leda ili stvaranja novih rupa na ledenoj polici”, objašnjava ESA u saopćenju.

Krajem prošle godine, još jedan ledeni brijeg sa slobodnim plutanjem pod nazivom A68a približio se ostrvu Južna Džordžija u južnom Atlantskom okeanu, domu milionima pingvina, morskih lavova, albatrosa i bureta.

Kako se klimatska kriza nastavlja razvijati širom svijeta, naučnicima su potrebne sve informacije o tome kako bi se antarktički ekosistemi mogli promijeniti u narednim godinama. U međuvremenu će ledene sante i dalje stizati.

Preporučuje se: