Naučnici su upozorili na opasnost od katastrofalne erupcije supervulkana Toba u Indoneziji

Naučnici su upozorili na opasnost od katastrofalne erupcije supervulkana Toba u Indoneziji
Naučnici su upozorili na opasnost od katastrofalne erupcije supervulkana Toba u Indoneziji
Anonim

Geolozi koji proučavaju uspavani supervulkan Toba na otoku Sumatra u Indoneziji otkrili su znakove da se magma i dalje nakuplja u njenim dubinama. O tome svjedoči spor uspon kupole učvršćene lave u kalderi vulkana. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Communications Earth & Environment.

Erupcija bilo kojeg od supervulkana, kojih na Zemlji trenutno ima oko dvadesetak, može ne samo izazvati globalne klimatske promjene, već i postati katastrofalna za sva živa bića. Stoga naučnici pokušavaju razumjeti što je moguće bliže mehanizme koji dovode do stvaranja ogromnih količina rastopljene magme pod supervulkanima.

Rezultati eksperimenata i numeričkih simulacija pokazuju da do erupcija supervulkana dolazi uslijed porasta tekuće magme kroz zemljinu koru - kada se ona podigne s dubine veće od deset kilometara, dolazi do njenog naglog širenja, što dovodi do eksplozije i katastrofalne erupcije.

Naučnici koriste geofizičke instrumente za praćenje stanja utrobe supervulkana kako ne bi propustili trenutak kada tečna magma počinje rasti, što se, prema geološkim podacima, događa jednom u desetinama hiljada godina.

Istraživači iz SAD -a, Njemačke, Australije i Indonezije proučavali su sastav smrznute magme supervulkana Toba i odredili starost slojeva vulkanskih stijena iz izotopskog sastava argona i helija u mineralima - feldspatu i cirkonu.

Autori su otkrili da su se velike erupcije dogodile u intervalima od oko 17 hiljada godina, ali je među njima vulkan zadržao određenu aktivnost. Ovi podaci osporavaju općeprihvaćenu teoriju da supervulkani nisu opasni između epizoda velikih erupcija.

"Razumijevanje onoga što se događa u ovim produženim periodima mirovanja pomoći će nam da predvidimo buduće erupcije mladih, aktivnih supervulkana", rekao je jedan od autora studije, vanredni profesor Martin Danišik, u saopćenju za javnost sa australijskog univerziteta Curtin.

Koristeći geohronološke podatke i termičko modeliranje, autori su dokazali da je pet do trinaest hiljada godina nakon svake veće erupcije vulkana Toba, magma nastavila polako teći u kalderu vulkana, postupno podižući smrznute slojeve lave poput džinovske školjke.

"Podaci do kojih smo došli primoraju nas da preispitamo postojeće znanje i metode proučavanja supervulkana, koji obično uključuju traženje tekuće magme ispod njih za procjenu budućih opasnosti. Sada moramo uzeti u obzir da se erupcije mogu dogoditi čak i ako ne postoji tekuća magma ispod vulkana ", kaže Danishik." Naši rezultati pokazuju da opasnost ne nestaje sa super-erupcijom, a prijetnja novim prijetnjama ostaje mnogo hiljada godina kasnije."

Autori primjećuju da nije prisutnost magme ispod samog vulkana odlučujuća za razumijevanje rizika novih erupcija, već njegovo stanje, brzina akumulacije i dinamika širenja u zemljinoj kori.

Preporučuje se: